Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Vidimo li doista sebe, druge i svijet? Vidimo li dobro ili zlo, stvarnost ili privid? Jesmo li zapazili nečiju vrijednost ili nedostatke? Što volimo i želimo vidjeti? Kako vidimo sebe? Kako vidimo druge? Kako drugi vide nas? Zbog čega je zdravo činiti razliku između onoga to značimo sebi i što značimo drugima? Što je babi milo to joj se i snilo. Ljepota je u očima promatrača. Kakva su vaša stakalca, vaši obojeni prozori kroz koje gledate svijet? Svi mudri odgovori na premudra pitanja nalaze se, savršeno izraženi, u priči koju je zapisala Melita Rundek, a oslikao Dražen Jerabek, oboje nagrađivani za svoja djela na području dječje književnosti.
Danijel Dan Jupar ni za živu glavu nije htio priznati da je počeo gubiti kontrolu nad svojim životom. Pa ipak ima dvanaest godina, četiri mjeseca i devet dana! Tà nije dijete! Što se zapravo dogodilo? Najprije je umro djed Ivša (njega je najviše volio, zapravo, njega i mačka Arčibalda) pa su mu se roditelji vratili iz Njemačke (nisu ni trebali, ionako nikad nisu doma kad ih treba). A onda ga je onako do ludila zaljubljenoga u bratovu djevojku Martinu, posjetila tajanstvena žena, vrlo slična Bijeloj ženi iz Zagorkine Tajne Krvavog mosta... A onda je na scenu stupila plavokosa Vedrana: od tog dana više ništa nije bilo isto u domu Juparovih...
Dvanaestogodišnjeg Percyja Jacksona izbacit će iz još jednog internata. Bez obzira na to koliko se trudio, čini se da se nikako ne prestaje uvaljivati u nevolje. No zar se od njega zbilja očekuje da stoji po strani i ne čini ništa dok mu školski nasilnici zlostavljaju jadnog, žgoljavog najboljeg prijatelja? Ili da se uopće ne brani kad se učiteljica pretvori u krvožedno čudovište koje ga želi ubiti? Naravno, Percyju za epizodu s profesoricom-čudovištem nitko ne vjeruje, a nije siguran ni vjeruje li u nju i on sam. Sve dok ga u ljetnom kampu ne počne proganjati minotaur. Najednom će iz Percyjeve knjige grčke mitologije početi izlaziti pravi živi likovi i razbježati se uokolo. Sam Percy ubrzo će shvatiti da su bogovi na planini Olimp itekako živi i sad, u dvadeset prvom stoljeću. A što je još gore, neke je od njih uspio i razljutiti: ukraden je Zeusov najvažniji grom, a Percy glavom i bradom glavni je osumnjičeni.
Na temelju arhivske građe, nakon pročitanih knjiga, nakon odslušanih priča brojnih svjedoka vremena Ivana Šojat-Kuči oblikuje kaleidoskop iz živote nekoliko osječkih obitelji njemačkih korijena od počeka do kraja dvadesetog stoljeća. Priča govori o sudbini četiriju generacija žena – prabake, bake, majke i kćeri. Povod za osluškivanje priča iz napuštene obiteljske kuće povratak je posljednje žene u nizu obitelji, Katarine, iz Zagrebu, u trenutku kada joj majka umire. Dolazak u roditeljsku kuću u osječkom Donjem gradu, susret s dvorištem zaraslim u korov, s frau Jozefinom bakinom prijateljicom, s maminim figuricama, s mirisom kraucvekli, s drvenim konjićem prekrivenim tavanskom prašinom, s likovima na izblijedjelim slikama pokrenuo je pravu bujicu onog neiskazivog. U priči se isprepliću njihove propale iluzije, odgoj djece te povijesni događaji koji ih nemilice šibaju.
Walt Disney Pictures i Pixar Animation Studios u najnovijoj fantastičnoj komediji “Nebesa“, koju je režirao za Oscara nominirani redatelj Pete Docter (“Čudovišta iz ormara“), gledatelje će povesti u daleka nebeska prostranstva u jednu od najzabavnijih pustolovina svih vremena. Predstavljen u trodimenzionalnoj tehnici Disney Digital, ovaj crtani film prati poletnu priču o 78-godišnjem prodavaču balona Carlu Fredricksenu, koji napokon ispunjava svoj životni san o velikoj pustolovini kada zaveže tisuće balona za svoju kuću i odleti u divljine Južne Amerike. No, on prekasno otkriva da se na put ukrcala i njegova najveća noćna mora - pretjerano optimističan osmogodišnji izviđač Russell. Njihovo putovanje u izgubljeni svijet, gdje će susresti neke neobične, egzotične i iznenađujuće likove, puno je urnebesnosti, emocija i divljih maštovitih pustolovina.
Film počinje, upravo brutalno opisanim, ni više ni manje prekidom. A duet ovog filma su Tom (Joseph Gordon-Levitt), kojeg čvrsto vjerovanje u "pravu ljubav" čini savršenim za posao osmišljanja čestitki i Summer-Ljeto (Zooey Deschanel). Kada se Summer zaposli u istoj tvrtki za koju radi Tom, svi muškarci ostaju smrznuti njenom erotičnom pojavom dok je Tom jedini koji u njoj vidi "onu pravu". Problem je u tome što Summer smatra da je ljubav fantazija i ne osjeća nikakvu potrebu za bilo kakvim oblikom odnosa koji ne spada u domenu "bez obaveza". Strukturom i načinom na koji ovaj film počinje, lako se može steći dojam da je Summer kakva gutačica muškaraca i njihovih romantičnih, slabašnih, sladunjavih srdašaca. Srećom, to nije slučaj. Scenario je rađen pažljivo i likovi u filmu su izuzetno kvalitetno izbalansirani.
Film "Istra iz zraka" snimljen isključivo iz helikoptera, prikazuje najdragocjenije u istarskoj kulturnoj baštini, a to su njezini gradovi. Istra je jedna od hrvatskih regija s najgušće raspoređenim gradovima i gradićima, time da se razlikuju dva osnovna tipa: veliki obalni gradovi i luke utemeljeni u antici po načelima rimskog urbanizma i brojni srednjovjekovni gradovi i gradići na brežuljcima nastanjeni od prethistorije i razvijeni po srednjovjekovnom modelu. U 30-minutnom filmu predstavljeno je s najnužnijim tumačenjem desetak obalnih i dvadesetak gradova u unutrašnjosti, a uz njih su prikazani i neki od najznačajnijih spomenika kulture na osami, kao što je srednjovjekovni grad-ruševina Dvigrad, romanička crkva sv. Foške kraj Peroja ili pavlinski samostan i crkva sv. Petra u Šumi.
Nakon golemog hita “Daleko je“, s kojim je osvojila široku publiku, istarska kantautorica Tamara Obrovac vraća se na scenu s novim albumom “Neću više jazz kantati“. Uz naslovnu pjesmu, na albumu se nalazi i intrigantna obrada istarske narodne pjesme “Predi šći moja“, a pažnju privlači i suradnja s Rambom Amadeusom u pjesmi “Turbo funk“.
